Biootpad ili organski otpad je biorazgradivi otpad koji se biološkom obradom može preraditi u kvalitetan kompost koji hrani biljke, osigurava prozračnost tla i sprječava isušivanje. U kućanstvu, biootpad je pretežito kuhinjski otpad koji se sastoji od ostataka svježeg voća i povrća, ljuski od jaja, taloga od kave i čaja, ostataka kruha i slično, te vrtni ili zeleni otpad.

U strukturi kućnog otpada, na biootpad se odnosi gotovo trećina otpada, koji nikako ne bi smio završiti u miješanom komunalnom otpadu jer - radi se o vrijednoj sirovini. 

Odgovornim pristupom prema odvajanju biootpada svi doprinosimo smanjenju količine otpada na odlagalištu i, što je još važnije, smanjujemo emisije stakleničkih plinova i štitimo okoliš. Naime, prilikom kompostiranja biootpada stvara se iznimno mala količina metana za razliku od odlagališta, gdje se razgradnja biootpada odvija bez dovoljno zraka zbog čega se proizvodi metan, snažan staklenički plin.

Na koji način je organizirano prikupljanje biootpada u Zagrebu

U Gradu Zagrebu biootpad se prikuplja u smeđim spremnicima.

Korisnici usluga koji žive u višestambenoj zgradi (zajednica korisnika), dobivaju godišnje biorazgradive smeđe vrećice od 10 litara koje odlažu u zajedničke smeđe spremnike. 

Biootpad se odvozi jedanput tjedno. Raspored možete pogledati na web stranici Čistoće i putem aplikacije Razvrstaj MojZG ⇒ Preuzmite aplikaciju /android/ ios/ 

Što učiniti s biootpadom ako nemate biorazgradivih vrećica Čistoće?

Ovo je jedno od najčešćih pitanja, a mogućnosti su sljedeće:

• možete ga sakupljati u posebne spremnike ili posude u svojem kućanstvu te ga zatim odložiti izravno u spremnik ispred svoje zgrade,
• također možete koristiti papirnate vrećice ili druge biorazgradive vrećice. 

​​​​​​​Bitno je da u spremniku za biootpad nema nepripadajućeg otpada, kao što je plastika, metal ili slično, odnosno da je ova vrsta otpada odložena isključivo u biorazgradivi materijal.

Iz podružnice Čistoća također mole da se biootpad NE odlaže u plastičnim vrećicama.

​

U smeđe spremnike treba odlagati:

U smeđe spremnike ne smije se odlagati:

kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostatci kruha, sirovi listovi salate, blitve, kelja i sl.) vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica i sl.) male količine ostalog biootpada (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, ubrusi, salvete, borove iglice, male količine neplastificiranog/nemetaliziranog papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci)

​​​​​​​ostaci termički obrađene hrane: kosti, meso, riba, koža, masnoće (miješani komunalni otpad) izmet životinja, pepeo, pijesak za kućne životinje (miješani komunalni otpad) opasni otpad, lijekovi (reciklažno dvorište) pelene, higijenski ulošci (miješani komunalni otpad) obojeni i lakirani drveni otpad (reciklažno dvorište) biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljnim i zaštitnim bojama i pesticidima (miješani komunalni otpad) odjeća (reciklažno dvorište) cigarete, opušci (miješani komunalni otpad)

Ako imate mogućnost kompostiranju u vrtu, odnosno vrtnom komposteru, iskoristite biootpad za proizvodnju vlastitog komposta.

Kompostiranjem se uspostavlja prirodni kružni tok tvari u prirodi. Kompostiranje biootpada je doprinos zaštiti okoliša.