Namjera Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba je da sav komunalni i odvojeno prikupljeni otpad, dakle sav otpad koji proizvodi kućanstvo, bude pod kontrolom suvlasnika. To uključuje spremnike za miješani komunalni otpad, papir, biootpad i plastiku.

Ti spremnici moraju biti pod kontrolom suvlasnika -  smješteni u smetlarniku, na katastarskoj čestici suvlasnika bez pristupa trećih osoba ili u boksu.

Iznimno se tretira spremnik za plastiku: ako isti ne stane u smetlarnik ili na zemljište zgrade, nije potrebno izgraditi boks samo za spremnik za plastiku.

Spremnici za otpad trebali bi prioritetno biti smješteni unutar stambene zgrade u smetlarniku ili na katastarskoj čestici zgrade na način da im treće osobe nemaju pristupa.

U slučaju da nijedna od tih dviju opcija nije moguća, predstavnik suvlasnika može zatražiti dozvolu za postavljanje tipiziranog boksa na javnu površinu u kojem će spremnici biti smješteni pod ključem.

Preporučuje se stavljanje u funkciju postojećih smetlarnika unutar zgrade. Ako takav prostor ne postojil ili se ne može staviti u funkciju, preporučuje se prilagodba postojećih prostora unutar zgrade za smetlarnik, u kojem slučaju je potrebno kontaktirati Čistoću na e-mail: cistoca@zgh.hr, kako bi se provjerili operativni uvjeti. 

Prijedlog Odluke predvidio je vrećice od 20 i 40 litara. Tijekom javnog savjetovanja velik je broj građana istaknuo potrebu za manjim vrećicama, pa je u završni prijedlog Odluke, koji je i usvojen, uvedena i vrećica od 10 litara.

Ako se povećanjem razdvajanja otpada utvrdi potreba za još manjim vrećicama, razmotrit će se njihovo uvođenje.

Sukladno Odluci o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba, varijabilni dio javne usluge plaća se kupovinom standardiziranih vrećica te stoga volumen spremnika za prikupljanje miješanog komunalnog otpada NE utječe na konačnu cijenu koju korisnik plaća.

Za postavljanje boksa tim sastavljen od predstavnika Grada, Čistoće, suvlasnika i, ukoliko je to moguće, vijećnika mjesne samouprave, uzima u razmatranje zauzimanje površine javne namjene.

Za tipske i grupirane stambene zgrade preporuka je predstavnicima suvlasnika da se usuglase oko izrade većih zajedničkih boksova ako se na očevidu procijeni da je to bolje rješenje.

Cilj cijelog postupka je imati što manje spremnika za otpad na javnim površinama, no isto tako, cilj je da na kraju bude i što manje boksova na javnim površinama.

Tipskim projektom predviđena je betonska podloga za boksove. Predviđeno je da podlogu postavlja tvrtka koju će predstavnik suvlasnika angažirati za postavljanje boksa. Moguće je i postavljanje betonskih kocki.

Cijena boksa ovisi o stanju na tržištu i o pojedinom dobavljaču. Grad Zagreb je financirao izradu projektne dokumentacije za tipski boks koji je, s obzirom da se postavlja na javnu povšrinu, estetski bilo nužno uskladiti sa smjernicama Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Dozvola, odnosno rješenje za postavljanje boksa na javnu površinu može se dobiti isključivo za postavljanje takvog tipskog boksa, a dokumentacija za izradu za izradu istih je dostupna na web stranici Grada Zagreba: Tipski projekt - boksevi 

Tipski projekti boksa te (neobvezujući) popis izvođača kod kojih se može zatražiti ponuda za izradu i postavljanje boksa po tipskom projektu dostupni su ovdje: Kako naručiti izgradnju boksa za smještaj spremnika na javnoj površini?

Odluku o tome od kojeg će izvođača kupiti tipski boks donose predstavnici suvlasnika.

Boksove na javnoj površini financiraju suvlasnici višestambenih zgrada putem zajedničke pričuve. Grad Zagreb u tim slučajevima omogućuje korištenje javne površine bez naknade, za razliku od korištenja javnih površina za druge namjene koje se naplaćuju (npr. terase). Zgrade putem upravitelja imaju mogućnost podizanja kredita za financiranje troškova nužnih za usklađivanje sa zakonskim propisima.

Osnovna jedinica za boks je dimenzija 3,15 x 1,65 x 1,95 m (ŠxDxV) i u takav boks stanu dva spremnika od 1100 L. Isto tako, ako je potrebno, umjesto jednog spremnika od 1100 L mogu se postaviti 2 do 4 spremnika od 120/240 L. Ostali boksovi slažu se kombiniranjem više osnovnih jedinica.

Uz navedene boksove, objavljeni su i nacrti tipskih boksova za smještaj spremnika ukupnog volumena 1100 L, odnosno za četiri kante, u kombinacijama koje uzimaju u obzir potrebe manjih višestambenih zgrada i zauzimaju manje prostora. Detalji o dimenzijama i izgledu spremnika mogu se pronaći ovdje: Tipski projekt boksevi
 

Informacije o postupku postavljanja boksa na javnu površinu dostupne su ovdje: Kako do boksa na javnoj površini?

Grad Zagreb je od veljače 2022. u više navrata otvarao Poziv za iskazivanje interesa o postavljanju boksova za spremnike za odlaganje komunalnog otpada na javne površine. S obzirom na intenzivnu medijsku kampanju, predstavnici suvlasnika bi s novom Odlukom trebali biti upoznati prirodom posla kojim se bave te poduzeti adekvatne mjere da se s njom usklade.

Odgovornost je predstavnika suvlasnika da spremnike uklone s javne površine ili, ukoliko zaista ne postoji alternativa, da prijave svoju zgradu za dodjelu javne površine kako bi se na nju postavio tipski boks u koji spremnici moraju biti smješteni.

Cilj Poziva za iskazivanje interesa o postavljanju boksova za spremnike za odlaganje komunalnog otpada na javne površine nije obuhvatiti sve koji bi svoje spremnike željeli smjestiti na javnu površinu, već one stambene zgrade gdje je to nužnost.

U skladu s Odlukom o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, suvlasnici su dužni onemogućiti trećim osobama pristup spremnicima za otpad koje su zadužili od Čistoće kako bi izbjegli nepravilno postupanje i moguće uništavanje odvojenog otpada (npr. papira) koji je vrijedna sirovina, a nepravilnim postupanjem se poništava trud onih koji su otpad pravilno odvojili.

Način na koji će suvlasnici trećim osobama onemogućiti pristup spremnicima za otpad unutar svoje zgrade, odnosno katastarske čestice prepušten je njima na odluku uz uvjet da spremnici na dan odvoza moraju biti dostupni radnicima Čistoće. 

Ukoliko ne mogu osigurati smještaj spremnika za otpad unutar zgrade ili na njenom zemljištu, dužni su zatražiti očevid za smještaj spremnika na javnu površinu, u tipski boks.

Suvlasnici koji ne onemoguće pristup svojim spremnicima trećim osobama moraju biti svjesni da će potencijalno snositi odgovornost u slučaju nepropisno razvrstanog otpada ili ako se u njihove spremnike bude odlagao miješani komunalni otpad koji nije u ZG vrećicama.

Nije propisana minimalna udaljenost boksa od stambenih zgrada, ali vodi se računa o tome da se svi sudionici na očevidu dogovore o optimalnom položaju za boks. 

Nakon izvršenog očevida, ukoliko je postignut dogovor o lokaciji boksa, predstavnik suvlasnika treba od Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet službeno zatražiti dodjelu javne površine za postavljanje boksa. U slučaju da postoji prigovor na predviđenu lokaciju, može se zatražiti novi očevid ili smjestiti spremnike za otpad unutar zgrade odnosno na česticu zgrade.

Zaključci očevida provjeravaju se po prigovoru predstavnika suvlasnika, vijećnika mjesne samouprave ili davatelja usluge (Čistoće). Adresa za podnošenje prigovora je cistoca.spremnici@zgh.hr

Uloga vijećnika mjesne samouprave u procesu očevida je savjetodavna. Budući da vijećnici najbolje poznaju kvart i stambene zgrade na tom području, pretpostavlja se da timu za očevide, koji čine predstavnici Grada i Čistoće, mogu sugerirati lokacije i pomoći da se odredi najbolja lokacija za boks ili obavijestiti tim ukoliko zgrada ima prostor adekvatan za smetlarnik korištenjem kojeg se može izbjeći postavljanje boksa na javnoj površini. 

Prijedlog zelenog krova se razmatrao prilikom dizajna, ali je uvelike povećavao cijenu, zahtijevao je kompleksnije rješenje koje uključuje odvodnju i nametnuo je pitanje održavanja zelenog krova. Zbog cilja da tipski boksovi budu cjenovno što pristupačniji građanima i što jednostavniji za održavanje, ta je ideja odbačena. Suvlasnici boksova na javnim površinama mogu, ako to žele, dodati raslinje svojim boksovima.

Neke višestambene zgrade, koje imaju šifru za ulaz u smetlarnike, već su ih ustupile Čistoći te radnici Čistoće prilikom pražnjenja spremnika sami iznose spremnike i vraćaju ih nakon pražnjenja.
 
Građani koji nemaju šifrirani ulaz u smetlarnik ili nemaju mogućnosti za ugradnju tog oblika zaštite od neovlaštenog ulaza, mogu ugraditi brave s dva odvojena cilindra. U tom slučaju, Podružnica Čistoća ugradit će svoj cilindar s kojim će moći otvarati sve takve smetlarnike, odnosno spremišta za smještaj spremnika na katastarskoj čestici suvlasnika višestambenih zgrada.

Stanari koji svoje spremnike drže na vlastitom zemljištu mogu ih od pristupa trećih osoba zaštititi na koji god način žele, no trebaju osigurati da spremnici na dan odvoza budu dostupni radnicima Čistoće. Čistoća će imati univerzalni ključ kojim će moći pristupiti boksovima za spremnike na javnim površinama, a pojedini korisnici svojim ključem neće moći otključati tuđe boksove.

Nakon proteka razdoblja početne prilagodbe, ukoliko kućanstvo neće ukloniti spremnike s javne površine, radnici Čistoće isto će evidentirati, a budući da će u takvim spremnicima vjerojatno doći i do nepropisnog odlaganja otpada, temeljem toga će se s mjesečnim računom isporučiti i ugovorna kazna.

Komunalno redarstvo će također kontrolirati primjenu novog modela te ukoliko evidentira i utvrdi prekršaj isto sankcionirati sukladno važećoj Odluci o komunalnom redu.

Također, korisnici koji nemaju spremnike pod svojom kontrolom (u smetlarniku, na svojem zemljištu pod ključem ili u boksu) riskiraju da treće strane kontaminiraju njihov razdvojeno prikupljeni otpad ili da u njihove spremnike odlažu miješani komunalni otpad koji nije u ZG vrećicama te da kontinuirano dobivaju ugovorne kazne.

Sukladno Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu, zona podzemnih spremnika nalazi se unutar granica mjesnih odbora "Stjepan Radić", "Petar Zrinski", "Andrija Medulić", "Mimara", Tuškanac, Gornji grad, Cvjetni trg, "Kralj Petar Svačić", Nova Ves, "August Cesarec", Zrinjevac, "August Šenoa", Medveščak, Ribnjak, "Hrvatski narodni vladari", "Knez Mislav", "Nadbiskup Antun Bauer" i "Petar Krešimir IV." te područja Britanskog trga.

Zbog posebnog statusa gradske jezgre u kojoj je potrebna suglasnost konzervatora, u povijesnoj jezgri nije moguće postavljanje boksova na javnu površinu već isključivo podzemnih spremnika. S obzirom da su podzemni spremnici skuplji od boksova te su administrativno i infrastrukturno kompleksniji za postavljanje, Grad Zagreb će financirati njihovo postavljanje u gradskoj jezgri.

Osim potrebe za očuvanjem vizualnog identiteta povijesne jezgre, tom odlukom uvažava se i činjenica da građani u gradskoj jezgri plaćaju veći mjesečni račun komunalne naknade te da se jedino u tom dijelu grada plaća spomenička renta.

Također, vlasnici stanova i poslovnih prostora u gradskoj jezgri imaju ograničenja prilikom nove izgradnje i rekonstrukcije svojih nekretnina (trebaju tražiti suglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode prilikom ishođenja dozvola te se držati njihovih smjernica) što poskupljuje građevinske radove za vlasnike.  

Postoji, no radi se u dugoročnom planu i moramo biti svjesni da će realizacija pojedinih faza tog procesa potrajati godinama jer nije jednostavna.

Naime, u sljedećim godinama prioritet je izgradnja podzemnih spremnika u gradskoj povijesnoj jezgri budući da, s jedne strane, ondje nije moguće postavljati boksove na javne površine i da su, s druge strane, pronalazak prikladnih lokacija, nabava i ugradnja podzemnih spremnika procesi koje Grad mora centralizirano voditi.

Nakon što bude postavljen dostatan broj podzemnih spremnika u gradskoj povijesnoj jezgri, Grad će krenuti u izgradnju polupodzemnih spremnika kojima će se u cijelom gradu zamijeniti sadašnji spremnici na zelenim otocima. Tek nakon toga se može razmotriti mogućnost ugradnje polupodzemnih spremnika i za kućanstva izvan povijesne jezgre

Grad Zagreb dugoročno planira financirati postavljanje polupodzemnih spremnika kao zamjenu za zelene otoke, no u sljedećim godinama prioritet mora biti izgradnja podzemnih spremnika u gradskoj povijesnoj jezgri budući da ondje nije moguće postavljati boksove na javne površine i da Grad mora centralizirano voditi procese pronalaska prikladnih lokacija, nabave i ugradnje spremnika.

Sukladno tome, građani ne mogu sami financirati postavljanje polupodzemnih spremnika zato što nije moguće točkasto uvoditi različite tehnologije spremnika i odvoza otpada po gradu te zato što nije moguće postavljati podzemne ili polupodzemne spremnike na javnu površinu bez da Grad vodi svaki dio tog procesa.

Učestalost odvoza pojedinih vrsta otpada razlikuje se ovisno o dijelovima grada i tipovima stambenih objekata (obiteljske kuće ili višestambene zgrade). Učestalost odvoza otpada prilagođena je potrebama korisnika na pojedinom području, a informacije o terminima odvoza otpada dostupne su na stranicama Čistoće i aplikaciji Razvrstaj MojZG. Aplikacija Razvrstaj MojZG omogućuje i slanje obavijesti korisnicima dan prije odvoza pojedine vrste otpada, čime korisnici mogu značajno smanjiti pretrpavanje smetlarnika, a to mogu činiti i korištenjem zelenih otoka i reciklažnih dvorišta.

Očekivanje je da će se uspostavom novog sustava smanjiti komponenta miješanog komunalnog otpada. Kada se to zaista i dogodi, Čistoća će postupno prilagođavati program odvoza na način da se smanji broj odvoza miješanog komunalnog otpada u korist povećanja broja odvoza reciklanata. 

Trenutno nije planirano uvođenje posebnog odvoza zelenog otpada. Zeleni otpad koji ne stane u spremnike za biootpad korisnici mogu odložiti na reciklažno dvorište.

Za kompostiranje odvojenog biootpada koriste se postojeći kapaciteti gradskih poduzeća koji će se u budućnosti proširiti izgradnjom kompostane.

U postupku je i izgradnja kapaciteta gradskih poduzeća za sortiranje plastike na podvrste, čime bi se veći dio odvojene prikupljene plastike mogao prodati. Odvojeno prikupljeni papir i staklo se prodaju.

Prihodi od prodaje tako odvojenog otpada pokrivaju dio troškova poslovanja Čistoće. Međutim, ukupni prihodi Čistoće (koji uključuju i prihode od usluge odvoza otpada) i dalje ne pokrivaju nužne troškove sustava gospodarenja otpadom. 

Da. Namjena je žutih vrećica za plastični otpad upravo da se po potrebi mogu odložiti na sam dan odvoza uz spremnik za miješani komunalni otpad na mjestu primopredaje, a ne da se odlažu uz spremnike na zelenim otocima. 

U prvom periodu provedbe novog modela odvoza i naplate miješanog komunalnog otpada korisnike će se upozoravati na nepravilno odvojen otpad i nekorištenje ZG vrećica.

Tek nakon početnih upozorenja korisnici će početi dobivati kazne za nepropisno odloženi otpad.

 U višestambenim zgradama nepropisno odlaganje otpada moguće je utvrditi vizualnim pregledom spremnika. Ukoliko će radnici Čistoće takvim pregledom primijetiti otpad koji nije odložen u službenim ZG vrećicama za miješani komunalni otpad, prvo će na nepravilnosti upozoriti stanare višestambene zgrade lijepljenjem naljepnice upozorenja na spremnik, a tek u idućim pregledima, ako se nepravilnosti budu ponavljale, ispisati kaznu za obračunsko mjesto.

Prilikom utvrđivanja nepravilnosti nastojat će se utvrditi individualna odgovornost pojedinca koji je nepropisno odložio otpad.

Odvoz otpada odvija se po ustaljenom rasporedu koji je komuniciran s korisnicima, što će biti slučaj i ubuduće. Korisnici, s obzirom da znaju kada je predviđen odvoz otpada, moraju omogućiti radnicima Čistoće pristup svojim spremnicima te ih nakon pražnjenja ponovno staviti pod svoju kontrolu.

Neke višestambene zgrade, koje imaju šifru za ulaz u smetlarnike, već su ih ustupile Čistoći te radnici Čistoće prilikom pražnjenja spremnika sami iznose spremnike i vraćaju ih nakon pražnjenja.
 
Građani koji nemaju šifrirani ulaz u smetlarnik ili nemaju mogućnosti za ugradnju tog oblika zaštite od neovlaštenog ulaza, mogu ugraditi brave s dva odvojena cilindra. U tom slučaju, Podružnica Čistoća ugradit će svoj cilindar s kojim će moći otvarati sve takve smetlarnike, odnosno spremišta za smještaj spremnika na katastarskoj čestici suvlasnika višestambenih zgrada.
 
Pojačanim patrolama komunalnog redarstva pokušat će se spriječiti pokušaji odlaganja otpada u tuđe spremnike u trenutku kada su oni predani za odvoz.

S obzirom na iskustva ostalih gradova, ne očekujemo velik broj ovakvih slučajeva.

Vjerujemo da će se velika većina građana pridržavati pravila jer žele da se uspostavi red.

U slučaju da su stanarima poznati pojedinci koji se ne pridržavaju pravila, ali ne uspijevaju utjecati na njih, trošak kazni može se individualizirati. 
 

Suvlasnici u zgradama mogu prijaviti neodgovornog pojedinca komunalnom redarstvu. U tim slučajevima, uz prijavu suvlasnika, snimka videonadzora bila bi dodatna indicija za lakše utvrđivanje počinitelja te individualno kažnjavanje.

Postojeći i budući sustav javnih kamera može se koristiti u svrhu utvrđivanja identiteta počinitelja.

Ugovorne kazne definirane su Zakonom o gospodarenju otpadom te Odlukom o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada u Gradu Zagrebu.

Edukacije vrtićke i školske djece na području grada Zagreba kontinuirano se provode kroz različite radionice. Pored ostalih aktivnosti, Čistoća je u tu svrhu razvila društvenu didaktičku igru „Ekodrom“ i računalnu igru „Ekoforija“. Ekoforija je dostupna online ovdje: Ekoforija

Čistoća provodi edukativne tribine i radionice po gradskim četvrtima od sredine rujna do kraja listopada. 

Točan raspored aktivnosti možete vidjeti ovdje: Raspored tribina i info štanda 

Sve informacije o gospodarenju otpadom korisnici će i dalje dobivati putem jedinstvene uplatnice - insertiranjem edukativno-informativnih letaka ili putem obavijesti na poleđini računa.

U planu je i izrada edukativnih materijala za zajedničke prostore u stambenim zgradama i njihova distribucija.