Namjera Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba je da sav komunalni i odvojeno prikupljeni otpad, dakle sav otpad koji proizvodi kućanstvo, bude pod kontrolom suvlasnika. To uključuje spremnike za miješani komunalni otpad, papir, biootpad i plastiku.
 

Spremnici za otpad trebali bi prioritetno biti smješteni unutar stambene zgrade u smetlarniku ili na katastarskoj čestici zgrade na način da im treće osobe nemaju pristupa.

U slučaju da nijedna od tih dviju opcija nije moguća, predstavnik suvlasnika može zatražiti dozvolu za postavljanje tipiziranog boksa na javnu površinu u kojem će spremnici biti smješteni pod ključem.

Preporučuje se stavljanje u funkciju postojećih smetlarnika unutar zgrade. Ako takav prostor ne postojil ili se ne može staviti u funkciju, preporučuje se prilagodba postojećih prostora unutar zgrade za smetlarnik, u kojem slučaju je potrebno kontaktirati Čistoću na e-mail: cistoca@zgh.hr, kako bi se provjerili operativni uvjeti. 

Prijedlog Odluke predvidio je vrećice od 20 i 40 litara. Tijekom javnog savjetovanja velik je broj građana istaknuo potrebu za manjim vrećicama, pa je u završni prijedlog Odluke, koji je i usvojen, uvedena i vrećica od 10 litara.

Ako se povećanjem razdvajanja otpada utvrdi potreba za još manjim vrećicama, razmotrit će se njihovo uvođenje.

Sukladno Odluci o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba, varijabilni dio javne usluge plaća se kupovinom standardiziranih vrećica te stoga volumen spremnika za prikupljanje miješanog komunalnog otpada NE utječe na konačnu cijenu koju korisnik plaća.

Za postavljanje boksa tim sastavljen od predstavnika Grada, Čistoće, suvlasnika i, ukoliko je to moguće, vijećnika mjesne samouprave, uzima u razmatranje zauzimanje površine javne namjene.

Za tipske i grupirane stambene zgrade preporuka je predstavnicima suvlasnika da se usuglase oko izrade većih zajedničkih boksova ako se na očevidu procijeni da je to bolje rješenje.

Cilj cijelog postupka je imati što manje spremnika za otpad na javnim površinama, no isto tako, cilj je da na kraju bude i što manje boksova na javnim površinama.

Tipskim projektom predviđena je betonska podloga za boksove. Predviđeno je da podlogu postavlja tvrtka koju će predstavnik suvlasnika angažirati za postavljanje boksa. Moguće je i postavljanje betonskih kocki.

Osnovna jedinica za boks je dimenzija 3,15 x 1,65 x 1,95 m (ŠxDxV) i u takav boks stanu dva spremnika od 1100 L. Isto tako, ako je potrebno, umjesto jednog spremnika od 1100 L mogu se postaviti 2 do 4 spremnika od 120/240 L. Ostali boksovi slažu se kombiniranjem više osnovnih jedinica.

Uz navedene boksove, objavljeni su i nacrti tipskih boksova za smještaj spremnika ukupnog volumena 1100 L, odnosno za četiri kante, u kombinacijama koje uzimaju u obzir potrebe manjih višestambenih zgrada i zauzimaju manje prostora. Detalji o dimenzijama i izgledu spremnika mogu se pronaći ovdje: Tipski projekt boksevi
 

Informacije o postupku postavljanja boksa na javnu površinu dostupne su ovdje: Kako do boksa na javnoj površini?

Grad Zagreb je od veljače 2022. u više navrata otvarao Poziv za iskazivanje interesa o postavljanju boksova za spremnike za odlaganje komunalnog otpada na javne površine. S obzirom na intenzivnu medijsku kampanju, predstavnici suvlasnika bi s novom Odlukom trebali biti upoznati prirodom posla kojim se bave te poduzeti adekvatne mjere da se s njom usklade.

Odgovornost je predstavnika suvlasnika da spremnike uklone s javne površine ili, ukoliko zaista ne postoji alternativa, da prijave svoju zgradu za dodjelu javne površine kako bi se na nju postavio tipski boks u koji spremnici moraju biti smješteni.

Cilj Poziva za iskazivanje interesa o postavljanju boksova za spremnike za odlaganje komunalnog otpada na javne površine nije obuhvatiti sve koji bi svoje spremnike željeli smjestiti na javnu površinu, već one stambene zgrade gdje je to nužnost.

U skladu s Odlukom o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, suvlasnici su dužni onemogućiti trećim osobama pristup spremnicima za otpad koje su zadužili od Čistoće kako bi izbjegli nepravilno postupanje i moguće uništavanje odvojenog otpada (npr. papira) koji je vrijedna sirovina, a nepravilnim postupanjem se poništava trud onih koji su otpad pravilno odvojili.

Način na koji će suvlasnici trećim osobama onemogućiti pristup spremnicima za otpad unutar svoje zgrade, odnosno katastarske čestice prepušten je njima na odluku uz uvjet da spremnici na dan odvoza moraju biti dostupni radnicima Čistoće. 

Nije propisana minimalna udaljenost boksa od stambenih zgrada, ali vodi se računa o tome da se svi sudionici na očevidu dogovore o optimalnom položaju za boks. 

Nakon izvršenog očevida, ukoliko je postignut dogovor o lokaciji boksa, predstavnik suvlasnika treba od Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet službeno zatražiti dodjelu javne površine za postavljanje boksa. U slučaju da postoji prigovor na predviđenu lokaciju, može se zatražiti novi očevid ili smjestiti spremnike za otpad unutar zgrade odnosno na česticu zgrade.

Zaključci očevida provjeravaju se po prigovoru predstavnika suvlasnika, vijećnika mjesne samouprave ili davatelja usluge (Čistoće). Adresa za podnošenje prigovora je cistoca.spremnici@zgh.hr

Uloga vijećnika mjesne samouprave u procesu očevida je savjetodavna. Budući da vijećnici najbolje poznaju kvart i stambene zgrade na tom području, pretpostavlja se da timu za očevide, koji čine predstavnici Grada i Čistoće, mogu sugerirati lokacije i pomoći da se odredi najbolja lokacija za boks ili obavijestiti tim ukoliko zgrada ima prostor adekvatan za smetlarnik korištenjem kojeg se može izbjeći postavljanje boksa na javnoj površini. 

Prijedlog zelenog krova se razmatrao prilikom dizajna, ali je uvelike povećavao cijenu, zahtijevao je kompleksnije rješenje koje uključuje odvodnju i nametnuo je pitanje održavanja zelenog krova. Zbog cilja da tipski boksovi budu cjenovno što pristupačniji građanima i što jednostavniji za održavanje, ta je ideja odbačena. Suvlasnici boksova na javnim površinama mogu, ako to žele, dodati raslinje svojim boksovima.

Neke višestambene zgrade, koje imaju šifru za ulaz u smetlarnike, već su ih ustupile Čistoći te radnici Čistoće prilikom pražnjenja spremnika sami iznose spremnike i vraćaju ih nakon pražnjenja.
 
Građani koji nemaju šifrirani ulaz u smetlarnik ili nemaju mogućnosti za ugradnju tog oblika zaštite od neovlaštenog ulaza, mogu ugraditi brave s dva odvojena cilindra. U tom slučaju, Podružnica Čistoća ugradit će svoj cilindar s kojim će moći otvarati sve takve smetlarnike, odnosno spremišta za smještaj spremnika na katastarskoj čestici suvlasnika višestambenih zgrada.

Stanari koji svoje spremnike drže na vlastitom zemljištu mogu ih od pristupa trećih osoba zaštititi na koji god način žele, no trebaju osigurati da spremnici na dan odvoza budu dostupni radnicima Čistoće. Čistoća će imati univerzalni ključ kojim će moći pristupiti boksovima za spremnike na javnim površinama, a pojedini korisnici svojim ključem neće moći otključati tuđe boksove.

U skladu s Odlukom, suvlasnici su dužni onemogućiti trećim osobama pristup spremnicima za otpad koje su zadužili od Čistoće kako bi izbjegli nepravilno postupanje i moguće uništavanje odvojenog otpada.

Način na koji će suvlasnici trećim osobama onemogućiti pristup spremnicima za otpad unutar svoje zgrade odnosno na zemljištu svoje zgrade prepušten je njima na odluku.

Sukladno Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu, zona podzemnih spremnika nalazi se unutar granica mjesnih odbora "Stjepan Radić", "Petar Zrinski", "Andrija Medulić", "Mimara", Tuškanac, Gornji grad, Cvjetni trg, "Kralj Petar Svačić", Nova Ves, "August Cesarec", Zrinjevac, "August Šenoa", Medveščak, Ribnjak, "Hrvatski narodni vladari", "Knez Mislav", "Nadbiskup Antun Bauer" i "Petar Krešimir IV." te područja Britanskog trga.

Zbog posebnog statusa gradske jezgre u kojoj je potrebna suglasnost konzervatora, u povijesnoj jezgri nije moguće postavljanje boksova na javnu površinu već isključivo podzemnih spremnika. S obzirom da su podzemni spremnici skuplji od boksova te su administrativno i infrastrukturno kompleksniji za postavljanje, Grad Zagreb će financirati njihovo postavljanje u gradskoj jezgri.

Osim potrebe za očuvanjem vizualnog identiteta povijesne jezgre, tom odlukom uvažava se i činjenica da građani u gradskoj jezgri plaćaju veći mjesečni račun komunalne naknade te da se jedino u tom dijelu grada plaća spomenička renta.

Također, vlasnici stanova i poslovnih prostora u gradskoj jezgri imaju ograničenja prilikom nove izgradnje i rekonstrukcije svojih nekretnina (trebaju tražiti suglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode prilikom ishođenja dozvola te se držati njihovih smjernica) što poskupljuje građevinske radove za vlasnike.  

Učestalost odvoza pojedinih vrsta otpada razlikuje se ovisno o dijelovima grada i tipovima stambenih objekata (obiteljske kuće ili višestambene zgrade). Učestalost odvoza otpada prilagođena je potrebama korisnika na pojedinom području, a informacije o terminima odvoza otpada dostupne su na stranicama Čistoće i aplikaciji Razvrstaj MojZG. Aplikacija Razvrstaj MojZG omogućuje i slanje obavijesti korisnicima dan prije odvoza pojedine vrste otpada, čime korisnici mogu značajno smanjiti pretrpavanje smetlarnika, a to mogu činiti i korištenjem zelenih otoka i reciklažnih dvorišta.

Očekivanje je da će se uspostavom novog sustava smanjiti komponenta miješanog komunalnog otpada. Kada se to zaista i dogodi, Čistoća će postupno prilagođavati program odvoza na način da se smanji broj odvoza miješanog komunalnog otpada u korist povećanja broja odvoza reciklanata. 

Trenutno nije planirano uvođenje posebnog odvoza zelenog otpada. Zeleni otpad koji ne stane u spremnike za biootpad korisnici mogu odložiti na reciklažno dvorište.

Za kompostiranje odvojenog biootpada koriste se postojeći kapaciteti gradskih poduzeća koji će se u budućnosti proširiti izgradnjom kompostane.

U postupku je i izgradnja kapaciteta gradskih poduzeća za sortiranje plastike na podvrste, čime bi se veći dio odvojene prikupljene plastike mogao prodati. Odvojeno prikupljeni papir i staklo se prodaju.

Prihodi od prodaje tako odvojenog otpada pokrivaju dio troškova poslovanja Čistoće. Međutim, ukupni prihodi Čistoće (koji uključuju i prihode od usluge odvoza otpada) i dalje ne pokrivaju nužne troškove sustava gospodarenja otpadom. 

Da. Namjena je žutih vrećica za plastični otpad upravo da se po potrebi mogu odložiti na sam dan odvoza uz spremnik za miješani komunalni otpad na mjestu primopredaje, a ne da se odlažu uz spremnike na zelenim otocima. 

Odvoz otpada odvija se po ustaljenom rasporedu koji je komuniciran s korisnicima, što će biti slučaj i ubuduće. Korisnici, s obzirom da znaju kada je predviđen odvoz otpada, moraju omogućiti radnicima Čistoće pristup svojim spremnicima te ih nakon pražnjenja ponovno staviti pod svoju kontrolu.

Neke višestambene zgrade, koje imaju šifru za ulaz u smetlarnike, već su ih ustupile Čistoći te radnici Čistoće prilikom pražnjenja spremnika sami iznose spremnike i vraćaju ih nakon pražnjenja.
 
Građani koji nemaju šifrirani ulaz u smetlarnik ili nemaju mogućnosti za ugradnju tog oblika zaštite od neovlaštenog ulaza, mogu ugraditi brave s dva odvojena cilindra. U tom slučaju, Podružnica Čistoća ugradit će svoj cilindar s kojim će moći otvarati sve takve smetlarnike, odnosno spremišta za smještaj spremnika na katastarskoj čestici suvlasnika višestambenih zgrada.
 
Pojačanim patrolama komunalnog redarstva pokušat će se spriječiti pokušaji odlaganja otpada u tuđe spremnike u trenutku kada su oni predani za odvoz.

S obzirom na iskustva ostalih gradova, ne očekujemo velik broj ovakvih slučajeva.

Vjerujemo da će se velika većina građana pridržavati pravila jer žele da se uspostavi red.

U slučaju da su stanarima poznati pojedinci koji se ne pridržavaju pravila, ali ne uspijevaju utjecati na njih, trošak kazni može se individualizirati. 
 

Suvlasnici u zgradama mogu prijaviti neodgovornog pojedinca komunalnom redarstvu. U tim slučajevima, uz prijavu suvlasnika, snimka videonadzora bila bi dodatna indicija za lakše utvrđivanje počinitelja te individualno kažnjavanje.

Postojeći i budući sustav javnih kamera može se koristiti u svrhu utvrđivanja identiteta počinitelja.

Ugovorne kazne definirane su Zakonom o gospodarenju otpadom te Odlukom o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada u Gradu Zagrebu.