Zašto uopće odvajamo plastičnu i metalnu ambalažu
Po obujmu, plastični otpad čini više od 30% kućnog otpada, jer plastika se nalazi gotovo u svemu: od pakiranja hrane, raznih aparata do sredstava za čišćenje i higijenskih proizvoda.
Ako plastična i metalna ambalaža završi na odlagalištu ili u prirodi, prema procjeni stručnjaka može proći i do 1000 godina da se potpuno razgradi. Tu je i problem mikroplastike koja se dodaje u proizvode i tako ispušta u okoliš ili nastaje raspadanjem, odnosno razgradnjom većih komada plastike.
Stoga je izrazito važno da plastični i metalni otpad ne bacamo u prirodu ili s miješanim komunalnim otpadom, već da ga odvojimo i odložimo u za to predviđene spremnike i reciklažna dvorišta.
Odvojeno prikupljeni iskoristivi otpad ujedno je izvor sekundarnih sirovina te njegovim odvojenim prikupljanjem i recikliranjem čuvamo prirodne sirovine i štedimo energiju. Primjerice:
► recikliranjem PET ambalaže štedi se 84% energije u odnosu na izradu takve ambalaže iz uobičajenih sirovina
► recikliranjem 1 tone aluminijskih limenki uštedi se 5 tona boksita i utroši se 20 puta manje energije
Također, štedimo dragocjeni odlagališni prostor i smanjujemo onečišćenje vode, zraka i tla.
RECIKLIRANJEM ►razvijamo zdrave ekološke navike ► smanjujemo emisije stakleničkih plinova i štitimo okoliš ► smanjujemo količine otpada na odlagalištu.
Na koji način je organizirano prikupljanje plastične i metalne ambalaže u Zagrebu
Plastična i metalna ambalaža sakuplja se odvojeno u žutim spremnicima postavljenim na javnim površinama, žutim vrećicama kod korisnika te u reciklažnim dvorištima.Bitno je da se prije recikliranja plastična i metalna ambalaza ispere, ukloni se čep i boca se kompresira.
U žute spremnike treba odlagati: |
U žute spremnike ne smije se odlagati: |
|
|